• slide1
  • slide2
  • slide3
  • slide4

Održan prvi međunarodni simpozij o palijativnoj skrbi

Nacionalom strategijom razvoja palijativne skrbi planirano je da tijekom 2015. godine barem 25 posto umirućih bolesnika dobije kompletnu palijativnu skrb.
Uz generalno pokroviteljstvo Ureda predsjednice RH, Ministarstva zdravlja, Đakovačko osječke nadbiskupije, Nadbiskupije Bosne Srebrene i Medicinskog fakulteta Sveulilišta Josip Juraj Strossmayer, u Slavonskom Brodu danas je svečano otvoren dvodnevni međunarodni simpozij o palijativnoj skrbi, koji je okupio više od 250 sudionika iz cijele Hrvatske, te susjednih Slovenije, Italije i BiH, te oko 50 eminentnih predavača, profesora doktora znanosti i doktora medicine. Među njima su Nela Sršen, Vladimir Gruden, Karmen Lončarek, Vlasta Vučevac, Zdravka Leutar, Ana Štambuk, Vladimir Dugalić,Veljko Đorđević, Marijana Braš i brojni drugi. Svečanom otvorenju simpozija nazočili su u ime ministra zdravlja dr. Sanja Predavec, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu skrv dr. Vlasta Vučec, župan brodsko posavski dr. Danijel Marušić, gradonačelnik Slavonskog Broda dr. Mirko Duspara, generalni vikar Đakovačko osječke nadbiskupije mons. Ivan Ćurić i brojni drugi uglednici.

Nedavno je osnovana Udruga palijativne skrbi

Kako nam je rekao predsjednik Organizacijskog odbora i Udruge palijativne skrbi Slavonski Brod prof. dr. sc Ivo Matić, prim. dr. med., jedan od ciljeva ovog simpozija predstaviti plan razvoja palijativne skrbi, definirati probleme i uspjehe, te uskladiti daljnje planove razvoja palijativne skrbi u Hrvatskoj i regiji. „Palijativni bolesnik je bolesnik na kraju života. I upravo kada mu treba najviše skrbi, njege i pomoći, u najvećem broju slučajeva, on ostaje bez svega. Uz liječnike, medicinske sestre, fizioterapeute, umirućem bolesniku treba i socijalni radnik, duhovnik, više od svega obitelj. U slavonskobrodskoj Općoj bolnici već je oformljen koordinacijski centar gdje se 'teški' bolesnici mogu prijaviti i oni koji brinu o takvom bolesniku mogu pozvati bolnicu i tražiti pomoć bolnice, mogu tražiti i dobiti različita pomagala. Ipak, i taj koordinacijski centar i novoosnovani koordinacijski tim pri Brodsko posavskoj županiji, nisu dovoljni da se skrb o palijativnom bolesniku dovede na razinu kakvu zaslužuje svaki umirući pacijent. Iz tog razloga, prije nekoliko mjeseci u Slavonskom Brodu oformljena je Udruga palijativne skrbi“, naglasio je dr. Ivo Matić.

Potreban je multidisciplinarni pristup

Kada je u pitanju palijativna skrb, Hrvatska je još u povojima, pa će ova predavanja i iskustva iz drugih zemalja svima dobro doći kako bi i palijativna skrb bila u rangu najboljih. Godišnje u Hrvatskoj u prosjeku umre 50 tisuća stanovnika. Oko 10 posto ljudi želi umrijeti u bolnicama, a zapravo ih u  bolnici umre čak 80 posto. Nacionalom strategijom razvoja palijativne skrbi planirano je da tijekom 2015. godine barem 25 posto umirućih bolesnika dobije kompletnu palijativnu skrb. „Kako bi se to i realiziralo potreban je multidisciplinaran pristup. U Slavonskom Brodu nema specijaliziranog udomiteljstva za palijativnog pacijenta. Na području Brodsko posavske županije više je od 500 osoba bi se mogli tretirati kao palijativni bolesnici. Svi umirući, koji nemaju bliske osobe u svome okruženju, budu zbrinuti u udomiteljsku obitelj, ali udomitelji moraju imati osnovna znanja kako se odnositi prema takvom bolesniku. Upravo ovaj Simpozij prilika je da udomitelji, socijalni radnici, psiholozi, duhovnici, ali i članovi obitelji nauče kakvu njegu moraju imati umirući pacijenti“, istaknula je Slavica Nikšić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Slavonskom Brodu.

Osim medicinskih predavanja koja obuhvaćaju skrb i njegu za palijativnog bolesnika, na simpoziju će se o svemu raspravljati sa socijalnog, duhovnog i ekonomskog aspekta, uz pripadajuće radionice po sekcijama. Simpozij je završio Okruglim stolom na kojem su razmijenjena sva iskustva i mišljenja uz aktualizaciju svih pitanja kada je riječ o palijativnoj skrbi.

0404.JPG0202.JPG0606.JPG